THE DANUBE BANOVINA (1929-1941) – ECONOMIC, POLITICALLY AND CULTURAL CHARACTERISTICS
Keywords:
banovina, industry, agriculture, education, ethnic minorities, revisionism, nationalsocialismAbstract
The Danube Banovina included Banat, Bačka and Baranja, major part of Srem and Šumadija. The Danube Banovina was the second largest banovina in area, the third largest banovina in population and one of the three most developed banovinas in Yugoslavia in the degree of economic development, number of manufactures, road and railway networks, number of health centres, outlays for education.
While the population to the south of the Danube was mostly ethnically homogenous, in Banat, Bačka, Baranja and Srem it was outstandingly diverse in terms of ethnic and religious composition. Widespread presence of the Hungarian and German minorities which largely accepted revisionism and national socialism as the ruling doctrines of their homelands influenced the relation of the central authorities to the banovina whereas the measures such as agricultural reforms and colonization did not provide the expected effects in the policy of ''nationalization'' of the Yugoslav north.
Downloads
References
Arhiv Vojvodine, Fond 126 - Kraljevska banska uprava Dunavske banovine
Muzej Vojvodine, Arhivska zbirka, MF, Dokumenta bivše jugoslo-venske vojske
Istorijski arhiv Novog Sada, Fond 150, Gradsko poglavarstvo Novi Sad
Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. marta 1931. Republički zavod za statistiku, www.stat.gov.rs
Viktor Manakin, Banovina Dunavska-opšti pregled, Almanah Kralje-vine Jugoslavije, Zagreb, 1931.
Slavko Stanić, Privreda Vojvodine, prikaz njene strukture i njenog privrednog razvoja, Novi Sad, 1939.
Stevan Kukoleča, Industrija Jugoslavije 1918-1938, Beograd, 1941.
Milan Petrović, Za nacionalni karakter Vojvodine, Letopis Matice srpske, knj. 314, sv. 2/1927
Nikola Gaćeša, Opšta obeležja agrarne reforme i kolonizacije u Vojvodini između dva svetska rata, JIČ, 3-4/1973
Daka Popović, Vojvodina posle ujedinjenja, Rukopisno odeljenje Matice srpske, M 7528
Vuk Vinaver, Jugoslavija i Mađarska, 1918-1933, Beograd, 1971.
-Šandor Mesaroš, Položaj Mađara u Jugoslaviji 1918-1929, Novi Sad, 1981.
Biljana Šimunović Bešlin, Prosvetna politika u Dunavskoj banovini (1929 – 1941), Novi Sad, 2007.
Daka Popović, Banat, Bačka i Baranja: savremeni nacionalni, poli-tički i društveni profili, Novi Sad, 1935.
Pavle Jeftić, Prosvetne prilike na teritoriji Dunavske banovine, Letopis MS, 329/1931
Nikola Milutinović, Za kralja i otadžbinu, Glas Matice srpske, 1. januar 1935.












