Stavovi Adolfa Hitlera prema religiji u delu ,,Moja borba” („Mein Kampf“)
DOI:
https://doi.org/10.51738/Kpolisa2022.19.1r.9pKljučne reči:
Nemačka, nacionalsocijalizam, Adolf Hitler, religija, politikaApstrakt
,,Moja borba” (,,Mein Kampf”), delo čiji je autor Adolf Hitler, kada je reč o odnosu religije i politike, predstavlja nedovoljno proučen izvor za podrobnije razumevanje odnosa nacionalsocijalizma prema različitim religijama koje su egzistirale unutar nemačkog naroda u vremenu nastanka i nestanka jednog od najzloglasnijih političkih pokreta u istoriji čovečanstva. Cilj ovog rada je da kroz analizu teksta knjige ,,Moja borba”, to jest onih njenih delova koji se konkretno dotiču religije i religioznosti, kroz zaista najosnovnije napomene ove inače kompleksne teme, približim savremenom čitaocu ideje kojima se Adolf Hitler rukovodio u procesu umanjenja, a neretko i odstranjenja, religioznog faktora u svakodnevici života Nemaca u periodu njegovih početaka angažovanja na političkoj sceni, pa sve do početka Drugog svetskog rata i započinjanja projekta reševanja jevrejskog pitanja na prostorima koji su bili osvojeni od strane nemačke armade. Kompleksnost ove teme, između ostalog, projavljuje se i kroz činjenicu sukoba ne samo na političkoj, nego i na čitavoj društvenoj sceni Nemačke u vremenu neposredno nakon poraza 1918. godine. Društvo u onom obliku kakvo je bilo društvo u Nemačkoj nakon Prvog svetskog rata, prevashodno njegov materijalni položaj u koji je dovedeno posle 1919. godine, politička nestabilnost i čitav niz drugih destabilišućih komponenti, pronalazilo je određenu utehu i osećaj sigurnosti u religiji, bilo rimokatolicizmu, protestantizmu ili judaizmu. Za nacionalsocijaliste, koji su jačali zahvaljujući greškama drugih političkih organizacija, ali i nesumnjivo dobrom organizovanošću i istrajnošću svojih lidera, a pre svih Adolfa Hitlera, svaki oblik religioznosti koji se nije slagao sa idejama nacionalsocijalizma, pre svega se posmatrao kao politički neprijatelj. Iz današnje perspektive mi slobodno možemo reći da je Nemačka u periodu između dva svetska rata bila i te kako interesantan prostor za proučavanje pitanja odnosa religije i politike, pogotovo imajući u vidu okolnost da je upravo kroz delo ,,Moja borba”, sam Adolf Hitler postavio osnovne postulate odnosa prema religiji i potrebi njenog uništavanja ukoliko ne koristi političkim ciljevima.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Bald, M., & Karolites, N. J. (2014). Literature Suppressed on Political Grounds. Infobase Publishing.
Baranovski, S. (1980). The 1933 German Protestant Church Elections: Machpolitik or Ac-commodation. Church History, 49(3), 298–315.
Brovko, L. N. (2012). Hristianskie cerkvi v Germanii i nacistskoe gosudarstvo: 1933–1945 гг. [Christian Churches in Germany and the Nazi State: 1933-1945]. [Doctoral dissertation, University of Arts: Faculty of Dramatic Arts, Belgrade]. DisserCat. https://www.dissercat.com/content/khristianskie-tserkvi-v-germanii-i-natsistskoe-gosudarstvo/read
Bullock, A. (1991). Hitler: A Study in Tyranny. Harper Perennial.
Domarus, Max (2007), “The Essential Hitler: Speeches and Commentary”, Wauconda: Bol-chazy–Carducci.
Drummond Landale. A. (1944). Church and State in Protestant Germany Before 1918. Church History, 13(3), 210–229.
Gudrik-Klark, Н. (2004). Okkulʹtnye korni nacizma: Tajnye arijskie kulʹty i ih vlijanie na nacistkuju ideologiju – Ariosofy Avstrii i Germanii [The Occult Roots of Nazism: The Secret Aryan Cults and Their Influence on Nazi Ideology - Austrian and German Ariosophists]. ÈKSMO.
Hitler, A. (2001). Mein Kampf (R. Smiljanić, Trans.). Ekopres (Original work published 1925).
Retter, H. (2018). After the German November Revolution 1918: The Compromise on Reli-gious Instruction in Elementary Schools in the Weimar Constitution. International Dia-logues on Education, 5(2), 65–75.
Vermišev, G. (2014). Religija v sisteme molodežnoj propagandy Tretʹego rejha. Gosudar-stvo, religija, cerkovʹ v Rossii i za rubežom, 2, 231–248.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
##category.category##
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2022 Slobodan Prodić

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.









